Š E Ć E R N A      B O L E S T  -    D I B E T E S     M E L L I T U S

Šećerna bolest nastaje kao posledica poremećaja u metabolizmu ugljenih hidrata.
U osnovi dijabeta leži prestanak ili nedovoljno lučenje hormona INSULINA  od strane žlezde gušterače (pankreasa). Bez insulina GLUKOZA se ne može preneti iz jetre do ćelija kojima je neophodna za rad (mišići, mozak i dr.) ili  biti skladištena u vidu masti, što dovodi do niza komplikacija u radu organa i sistema. Po definiciji pod  dijabetesom nazivamo stanje kada je količina šećera u krvi veća od 7,0 mmol/l, dok se normalnim vrednostima  smatra nivo  od 3,89 do 6,11 mmol/l.
KAKO PREPOZNATI ŠEĆERNU BOLEST?
Klinička slika dijabeta se može razviti naglo (kod mlađih osoba, do 25. god. starosti) ili postepeno, što je čini teže prepoznatljivom.
Za samo prepoznavanje bolesti bitno je tzv. pravilo 3P:

  • POLIURIA (pojačano mokrenje);
  • POLIDIPSIA (pojačana žeđ) i
  • POLIFAGIA (pojačana glad).

Dijagnoza se lako postavlja kada su simptomi jasno izraženi, a u slučajevima sumnje na šećernu bolest rade se LABORATORIJSKE ANALIZE URINA i KRVI. Tako da vrednosti glukoze više od 7,0 mmol/l u krvi i 8,8 mmol/l u urinu su znaci da bolest postoji. U praksi se koriste i TESTOVI OPTEREĆENJA GLUKOZOM (OGTT – oralni glikozo tolerans test), ukoliko  lekar smatra da su neophodni.
UZROCI NASTANKA ŠEĆERNE BOLESTI
I     Nasledni faktor
II    Postojanje dr. oboljenja i stanja u organizmu (hr. alkoholizam, hr. pankreatitis, oboljenja št. žl. itd.)
III   Rizični faktori (unošenje veće količine slatkiša, gojaznost, smanjena fizička aktivnost, slabost imunog sistema itd.)
IV   Uticaj nekih lekova (lekovi u terapiji reumatskih oboljenja, diuretici, oralna kontraceptivna sredstva itd.)
PODELA ŠEĆERNE BOLESTI
POSTOJI VIŠE VRSTA PODELE DIJABETA.

  • PREMA KLINIČKOJ SLICI (dečiji, juvenilni, adultni i tzv.”starački”)
  • OPŠTA PODELA (DIJABETES TIP I, insulin nezavisni  i DIJABETES TIP II, insulin zavisni)
  • DIJABETES U TRUDNOĆI (posledica promene hormonske ravnoteže u organizmu trudnice, rizična grupa su žene preko 25 god.starosti gojazne ili sa genetskom predispozicijom)

KOMPLIKACIJE ŠEĆERNE BOLESTI
Dijabet je bolest koja kao posledicu svoga delovanja u organizmu ostavlja za sobom nepovratne promene, posebno  na sitnim krvnim sudovima u bubrezima, oku, srcu, perifernim nervima i krvotoku.
DIJETA  U ISHRANI ŠEĆERNIH BOLESNIKA
Značaj pravilne ishrane obolelih od dijabetesa je ključan u kompletnoj terapiji bolesti, sam plan ishrane je individualan i zavisi od mnogih faktora (starosti, fiziološkog stanja obolelog, pridruženih poremećaja i dr.), a u njegovoj izradi učestvuju DIJABETOLOG i NUTRICIONISTA.
Dijetetski režim zavisi od tipa dijabetesa i primenjene terapije, a plan ishrane se pravi prema :

  • ENERGETSKIM POTREBAMA ORGANIZMA – određuje se prema idealnoj masi
  • PREPORUCI O VRSTI MASTI ( preporučuju se masti biljnog porekla),UGLJENIH HIDRATA (preporučuju se složeni, jer se duže razgrađuju)
  • IZBORU NAMIRNICA KOJE ĆE SE KORISTITI U ISHRANI ( zavisi od socijalnih uslova, godišnjeg doba, ukusa bolesnika i dr.), podeljene su u više grupa (mleko i ml.proizvodi, hleb i proizvodi od brašna, povrće, voće i masnoće).

BROJ OBROKA I NJIHOVA STRUKTURA ( zavisi od tipa dijabeta, prirode posla kojom se bavi, vrste terapije i dr.), PREPORUKA JE DA POSTOJE TRI GLAVNA OBROKA I DVE UŽINE.
Česta pojava usled neredovnog uzimanja terapije ili neadekvatne ishrane i nedovoljne fiz.aktivnosti su:
HIPERGLIKEMIJA I HIPOGLIKEMIJA (simptomi su zbunjenost, nesvestica, smanjena orijentacija, lupanje srca, trnjenje jezika i zuba, zamućen vid, osećaj gladi, teturanje i dr.).
PREVENCIJA ŠEĆERNE BOLESTI
Ako već ne možemo da izmenimo gene koje smo nasledili od predaka, postoji nešto što sigurno svako od nas može da učini u smislu smanjenja mogućnosti da oboli od dijabeta. Navešćemo neke od faktora prvencije:

  • ODRŽAVANJE NORMALNE TELESNE TEŽINE
  • REDOVNO UPRAŽNJAVANJE FIZIČKE AKTIVNOSTI, koja podstiče potrošnju šećera unetog hranom
  • PRAVILAN IZBOR NAMIRNICA KOJE KORISTIMO U ISHRANI, što podrazumeva i adekvatnu obradu
  • PRESTANAK SA ŠTETNIM NAVIKAMA , kao što su PUŠENJE, UNOS ALKOHOLA i dr. vidovi rizičnog ponašanja.
ŠEĆERNA BOLEST JE STANJE ORGANIZMA SA KOJIM SE ŽIVI A KVALITET I DUŽINA ŽIVOTA ZAVISI OD SAMOG BOLESNIKA KAO I OD PRAVOVREMENoG PREPOZNAVANJA, ADEKVATNOG PRAĆENJA I LEČENJA BOLESTI.